www.vinovac.eu
O Vinovcu
Vinovac
Zaseok Žaje
Zaseok Ćalete
Malo o prezimenu
Zavičajno društvo "Vinovac"
Sa proslava društva "Vinovac"
Komemoracija
Aktualno u selu
Iz seoske arhive
Vinovac

 


Stara naslovna strana povijesne Katastarske Mape Vinovca iz 1830 kopiju koje je Ljubo Žaja otkupio iz arhive u Splitu 2013
 

Radi velika broja fotografija i preglednosti morao sam razdijeliti vinovačke fotografije po zaseocima Žaje i Ćaleti.
Stoga najlepše molim sve mještane i prijatelje da ne tumače ovu podjelu na nikakav drugi način.
Ujedno koristim priliku da apeliiram na sve da mi dostave bilo kakave stare i nove fotografije a pogotovo fotografije starih mještana.
Sve pozitivne i negativne primjedbe pošaljite na vinovac@net.hr

Fotografije koje su ispod su darovane od naših sumještana.

Ljubo Žaja - Milin

Mirko Žaja - Palasov (posebno hvala na osobnoj pomoći i velikom broju slika)

Slavko Žaja - Gatalin,

Ante Ćaleta - Begov

Mario Žaja - Zdravka Cerina

Nikolina Žaja - Tone Cerina

Lucijana Žaja - Ante Milina

Jozo (Filip) Žaja - Josin na posudbi knjige "Župljani Žrtve Rata 1941-1945 i 1991-1995" Dr. Fra. Petra Bezine

Ivica Žaja Josin

Jozo Ćaleta

Pajo Ćaleta

Ivana Žaja

Marina Žaja

Molim sve da ponude svoje slike Vinovca kao i slike svojih predaka na Email adesu  vinovac@net.hr  ili osobno Ljubi (Milinu) Žaja

 

 

 

Zastava na malom Jaseniku


 

 

Panoramska snimka Vinovca Mirka Palasova - Šteta što širina slike ne dozvoljava da bude na prvoj stranici.

 


Natpis na kapelici Gospe od Loreta u Vinovcu

„VINOVAC DNE 7.5. 1898
PRILKA *BDM* OD
LORETA UČINI IVAN . ANTE ŽAJA I
MARIJAN ŽAJA
       MNČ“



 

Spomenik Palim Borcima i Žrtvama Talijanskog Masakra u Vinovcu u II S.R.

Neka im je vječna slava

Imena i podaci svih koji su izgubili živote iz bilo kojeg razloga u II S.R.

Ovi podaci su bazirani na knjizi "Župljani žrtve rata 1941-1945 te 1991-1995"

autora Dr. Fra.Petra Bezina.

 1. Ćaleta Ante Božin, rođen 1926., neoženjen, otišao u partizane 9.IX. 1943. Poginuo na Širokom Brijegu 1944.

2. Ćaleta Grgo Božin, rođen 1922., neoženjen, pridružio se partizanima 15.VII 1942.Poginuo na Sutjesci 1943.
3. Ćaleta Grgo Božin, rođen 1912., oženjen, odveden logor u Zlarin, a odatle u Italijau pa u Njemačku i tamo nestao.
    Po nekima završio u Sibir u zarobljeništvo i da je, kako kažu, poslao pismo rodbini da je živ.
4. Ćaleta Jozo Antin, rođen 1898., oženjen, troje djece, propagirao partizanski pokret, ubijen u Vinovcu 1943.
5. Ćaleta Mijo Ivanov, rođen 1896, oženjen, jedno dijete, nakon mučenja u talijanskom logoru u Zlarinu, vraća se kući i umire u Vinovcu 1944.
6. Ćaleta Svetin Mijin, rođen 1919., oženjen, pridružio se partizanima 14.II. 1943., poginuo od ustaša na Šeginu mostu kraj sinja 1943.
7. Žaja Ana žena Martinova ( Grgina – Vregina mater) rođena 1908., domaćica, strijeljana u Vinovcu od Talijana 24.VII. 1943.
8. Žaja Ante Dujin, (Lubinov) rođen 1898., civil, oženjen, petero djece, strijeljan u Vinovcu od Talijana 24.VII. 1943.
9. Žaja Ante Grgin, rođen 1931., strijeljan s majkom u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.
10. Žaja Ante Marijanov, rođen 1922, neoženjen, zatočen od Talijana u odveden u logor na Zlarinu a potom prebačen u
     Italiju a nakon
kapitulacije Italije njemci ga odveli u Njemačku u logor Lukewald i tu umro od posljedica mučenja i gladi.
11. Žaja Antica Božina, žena Matina, rođena 1875, udata, jedno dijete, umrla od gladi u Vinovcu u Ožujku 1943.
12. Žaja Božica Mijina, žena Marijanova, rođena 1914., strijeljana u Vinovcu od Talijana24.VII.1943.
13. Žaja Božo Antin, rođen 1939., ( 4 godine star) ubijen , izgorio u zapaljenoj kući sa svojom majkom Ivom u Vinovcu od Talijana 34.VII. 1943
14. Žaja Božo Paškin, rođen 1922., civil, neoženjen, strijeljan u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.,
15. Žaja Cvita Franina (rođena Rubelj), žena Grgina, rođena 1898., domaćica, strijeljana u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.,
16. Žaja Cvita (rođena Saša) žena Jurina, rođena 1898., domaćica, strijeljana u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.,
17. Žaja Cvita Mijina, ( udata za Svetina meštrova) rođena 1941., talijanski joj metak prošao kroz jedan dio glave u Vinovcu 24.VII.1943., preživila.
18. Žaja Grgo Matin, (Meštrov) rođen 1920., neoženjen, pred partizanima pobjegao u ustaše.
     Zarobljen od partizana u Kninu 1944 te prepoznat
od svojih rodjaka iz Rastovca, koji su bili u partizanima, te odveden u Split i tu je bio strijeljan 1945.
19. Žaja Grgo Ivanov, (Kljajo - Lukatin) rođen 1910.,. Po kazivanju, na partijskom sastanku u Mitlu u Marka Purkova - Škembera kući  je nakon svađe
      ubija pištoljem Pekesa te uteka iz kuće. Za njim su u potragu otišli ćlanovi prisutni tom sastanku te su ga sustigli kod gomile blizu Migalove kuće te ga tu i ubili.
      To je bilo u Veljači 1945. .
20. Žaja Iva Božina, žena Antina, rođena 1906, zapaljena sa sinom Božom u obiteljskoj kući od Talijana 24.VII. 1943
21. Žaja Ivan Antin, (Grgićev) rođen 1914., oženjen, dvoje djece, jedan sin još živ (Ante), Odveden u partizane 1.II. 1944.,
      Poginuo u Karlov Hanu u Bosni u borbi sa ustašama u Srpnju 1944.
22. Žaja Ivan Dujin, (Lubinov) rođen 1895., strijeljan u Vinovcu od Talijana 24.VII. 1943.
23. Žaja Ivanica Paškina, (Meštrova) neudana, domaćica, rođena 1925., Umrla od gladi u Vinovcu u travnju 1943.
24. Žaja Jakov Cvitkov, (Kolonjin) rođen 1880, oženjen, dvoje djece, umro od gladi u Vinovcu 1943.
25. Žaja Jure Marijanov, rođen 1903. 0ženjen ustaški bojnik, vezan gol i privezan za hrast da ga mravi
     prčiguzi grizu zato što nije
htio prihvatiti komunističku ideologiju. 
     Ubijen od komunista u Svibnju 1942, bačen u jamu u Bljuštovača (Rastovac) duboku oko 20 metara.
     Talijani ga izvadili i pokopali u groblju Sv. Mihovila u Mitlu.
26. Žaja Jurka žena Antina, rođena 1871., domaćica, strijeljana u Vinovcu od Talijana 24.VII 1943.
27. Žaja Jurka Šimunova , rođena 1887., domaćica, strijeljana u Vinovcu od Talijana 24.VII 1943.
28. Žaja Luca Marijanova, rođena 1936., strijeljana u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.
29. Žaja Luca Božina, žena Petrova, rođena 1897., domaćica, strijeljana od Talijana 24.VII.1943
30. Žaja Marijan Josipov, (Grgičev - Mićunov brat) rođen 1924., neoženjen, prisilno odveden u partizane i poginuo u Gračacu (Lici) 1944.
31. Žaja Marijan Božin, (Grgičev) - rođen 1908, oženjen, četvoro djece, ubijen u Berlinu od Njemaca nakon boravka u logorima Zlarinu, Italiji i Njemačkoj.
32. Žaja Marijan Matin rođen 1863,. Neoženjen. Strijeljan u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.
33. Žaja Marijan Matin, rođen 1907., oženjen troje djece, dvoje ubijeno s majkom i jedan sin, ubijen nakon mučenja u logoru Zlarin 9.V.1943
34. Žaja Marijan Matin, rođen 1906., oženjen četvoro djece, Stijeljan od Talijana u Vinovcu 24.VII.1943.
35. Žaja Marko Nikolin, rođen 1920,. Neoženjen. Bio na Šolti sluga i otišao u partizane u Kolovozu 1942., Poginuo u Crnoj Gori 1943.
36. Žaja Martin Josipov (Grgin - Vregin ćaća (rođen 1863,. Oženjen. Jedno dijete (Grgo - Vrego) Strijeljan u Vinovcu od Talijana 24.VII.1943.
37. Žaja Nikola Jakovljev, (Kolonjin) rođen 1906., od straha pred njemačkom vojskom bacio se u bunar i utopio se u Vinovcu 1944.
38. Žaja Paško Lukin (Meštrov - Mije meštrova ćaća) rođen 1886, oženjen, petero djece, umro od gladi u Vinovcu 1943.
39. Žaja Paško Ivanov, rođen 1914., dvoje djece, pridružio se partizanima 9.IX.1943. Ranjen od Njemaca. Od boli sam sebe ubio na Moseću u Kljajcima 1944.
40. Žaja Paško Josipov (Grgičev – Mićunov brat), rođen 1922., neoženjen, zatočen od Talijana 1943., odveden u logor u Italiju.
 Nakon pada Italije saveznici su ga obučili za tenkistu te je potom završio  na Srijemskom bojištu; poginuo kao tenkist 1945.
41. Žaja Stipan Lukin (Meštrov) rođen 1907, oženjen,jedno dijete, Odveden u Lepoglavu 1939 zbog ubistva svoga brata u svađi
      Oslobođen od tamnovanja te odveden na istočno bojište sa NDH vojskom. Po nekima je završio u Sibiru. 
42. Žaja Svetin Marijanov rođen 1938, strijeljan od Talijana 24.VII. 1943.






Spomenik Domovinskog rata.

Plasti u Vinovcu
El Shatt u Egiptu




Ima li tko iz Vinovca na ovoj slici?

 

Bježeći pred njemačkom ofenzivom, spašavajući gole živote više od 30 000 civila među kojima je bilo puno djece pobjeglo je na otok Vis.
S Visa, koji ih nije mogao prihvatiti, prebačeni su u južnu Italiju, a odatle u izbjegličke logore u Egiptu u blizini Suseskog kanala.
Bio je to golemi kompleks logora na površini od 260 četvornih kilometara.

Izbjeglice iz Dalmacije bile su smještene u logor koji se zvao  El Shatt.   

Naši ljudi su se teško prilagođavali na uvjete života u pustinji. Najviše su stradavala djeca. Veliki broj mališana je u El Shattu umro.
Preživjeli su se kućama vratili tek početkom 1946. godi


Iz Đemini:

Marija Žaja Ante

Mijo Žaja Ante rođen 1937
Ivan Đemo Žaja
Marija Žena Ivana - Đeme Žaja

Iz Grgića:
Marijan “ Mile “ Žaja ‘ Ante rođen 26.04.1930 - ostao na otoku Visu i tamo radio u pekari do oslobođenja.
Marija Žaja Josipa (Mićunova sestra) rođena 10.10.1932 (žena Bože Žaja-Bute)
Iz Meštrovi:
Stana Žaja ( Mije Meštrova sestra)
Iz Luketini:
Ivan Žaja
Jure Žaja Ante rođen 1932
Iz Josinih:
Svetin Žaja – Zoronja – Ante rođen 28.10.1929

Iz Ćaleta:

Ćaleta Ante pok. Jakova rođen 20.10.1927

Ako netko zna više o ovom slučaju neka mi dostavi informaciju na email
vinovac@net.hr


Koncetracijski logor na otoku Zlarin
(informacije su još nepotpune te će biti dodane kad se pribave)


U Ožujku 1943. Komanda 18. talijanskog korpusa je donijela odluku o "čišćenju" područja koje se prostiralo u trokutu Šibenik - Drniš - Trogir.
Sa tog prostora odvedeno je kompletno muško stanovništvo, od 15 godine pa na dalje i to u za tu svrhu podignut privremeni konc-logor na otoku Zlarinu (rt Martin).
Ljudi su ovdje dovođeni kontinuirano u iduća tri mjeseca. Procjenjuje se da se radilo o oko 2500 ljudi, koji su s postupno internirani dalje u logore i zatvore na talijanskom tlu.
već 30 travnja u logoruje bilo 1.645 logoraša, od strane logorskih stražara streljano je 7 osoba; raspušten je
15. lipnja 1943. a njegovih 1.200 logoraša, koji su se tada nalazili u logoru, brodovima
su transportirani u Rijeku i odatle u logore u Italiju
Kada je logor bio evakuiran 15.06.1943, u njemu je bilo 1200 ljudi.
Najgore mučenje je bilo ono žeđu, voda se logorašima dijelila svaki 3 ili 4 dan, i to četvrt litre po osobi, tako da su ljudi brzo padali u izbezumljena stanja, pristup moru im nije bio
dozvoljen pa se ni higijena uopće nije mogla održavati. Zaraze su se pojavile u trenu, tifus, proljevi...., nužde su se mogle vršiti u samo dvije jame, a ispred njih je red morao biti
besprijekoran, svako odstupanje se kažnjavalo batinanjem, a oni koji nisu "stigli" do jame, najčešće su batinani do smrti. Ustanovljeno je da je dvije trećine zarobljenih proslijeđeno
dalje u logore na prisilni rad i to u logor u Rijeci, u logor Renicci kraj Arezza i u logor Visco kod Udina. Nakon talijanske kapitulacije 43 bivša zatvorenika iz zlarinskog logora deportirano
je u njemačke logore. Kraj rata doživjelo je njih 12.

(lista ljudi nije konačna te molim sve da dostave bilo kakve podatke na email vinovac@net.hr
 
 
Mještani koji su bili odvedeni u internaciju 6. Travnja 1943 na otok   Zlarin
 1. Žaja Marijan Grgićev, rođ 1910 proslijeđen u Italiju a zatim u Buchewald. Nije se vratija
 2. Žaja Ivan, Logo – Grgićev, rođ 1890
 3. Žaja Josip Joko, Grgićev, rođ 1882
 4. Žaja Blaž, Lugarov
 5. Žaja Joko, Lugarov, rođ 1920 proslijeđen u Arreco a zatim u Aušvic –živ se vratija
 6. Žaja Marijan , Cera, rođ 190, proslijeđen u Italiju a zatim u Njemaćku – živ se vratija
 7. Žaja Ante , Cerin sin rođ 1922, proslijeđen u Italiju a zatim u Njemaćku - nije se vratija
 8. Žaja Grgo, Lugarov, rođ 1913 – Gatalo
 9. Žaja Ivan, Lugarov ­, Blažov ćaća
10. Žaja Šimun, Šovin rođ. 1902,pok. Škujin ćaća
11. Žaja Paško, Škičin – provjeriti
12. Žaja Mate, Meštrov rođ. 1892, proslijeđen u Italiju a zatim u Njemaćku – živ se vratija
13. Žaja Paško, Meštrov, rođ 1886 iscrpljen pušten iz Zlarina te nedugo nakon toga umire od gladi
14. Žaja Blaž, Lubinov- Toša, rođ 1933 ‘ provjeriti
15. Žaja Ante – Josin rođ 1894
16. Žaja Martin, Josin rođ 1903 - Vregin ćaća
17. Žaja Marijan, Barić rođ 1907 umra nakon mučenja na Zlarinu 09.05. 1943
18. Žaja Paško, Šašokin rođ 1910
19. Ćaleta Grgo Božin rođ 1912. g proslijeđen u logor Renicci a zatim u Njemaćku - nije se vratija
20. Ćaleta Mijo Ivanov rođ 1896 iscrpljen pušten iz Zlarina te nedugo nakon toga umire   
      1944
21. Čaleta Marjan rođ. 14.08.1907. g. proslijeđen u logor Renicci a zatim u Njemaćku - živ se vratija
22. Ćaleta Stjepan rođ. 20.09.1909. g. proslijeđen u logor Renicci a zatim u Njemaćku - živ se vratija


 


Osobe koje su išle iz Vinovca u prekomorske zemlje na rad početkom 20.Stoljeća,
(nepotpuni podaci)
Ivan Žaja, žena Marija, star 41 god.( rođ 1871) Polazak iz Trsta 27.07-1912. brodom Martha Washinton
Josip Žaja, (Grgić???) žena Božica, star 30 god.( rođ 1882) Polazak iz Trsta 27.07-1912. brodom Martha Washinton
Mate Džaja, žena Šima star 27 god. (rođ 1899) Polazak iz Bremena 26.07 1926? Brodom ???
Josip Stanić Gjaja , Star 43 god. (rođ 1860) Polazak iz Genove 18. 05. 1903 brodom Citta di Milano. došli u New York 03 06.1903
Stipe Gjaja star 24 god. ( rođ 1879) Polazak iz Genove 18. 05. 1903 brodom Citta di Milano. Došli u New York 03 06.1903
 
Šimun Džaja star 28 god. (rođ 1898) preko Liverpula brodom Darro 1930? u Buones Aires
Mijo Džaja star 33 god. (rođ 1897) preko Liverpula brodom Darro 1930? u Buones Aires
Mijo Džaja brodom Laura doputovao 21.05.1912 (zadržan u Karanteni)
Grgo Džaja star 21 god (rođ 1890) iz Napulja otišao 09.10.1912 brodom Calabria u NY.
 
 
Giovani Džaja star 35 god. (rođ 1871) Putuje prijatelju Anti Alajbeg NY brodom Julia iz Trsta 21.04 1906 dolazi u NY 15.05 1906
Mate Džaja star 18 god. (rođ 1894) Došao u NY brodom Martha Washington 21.05.1912
Jure Džaja (Grgić???) star 27 god. (rođ 1881) Došao brodom Laura u NY 15.05. 1908.   }
Ante J. Džaja (Grgić???) star 18 god.(rođ 1890) Došao brodom Laura u NY 15.05. 1908.} Karantena u NY
Ante M. Džaja star 18 god. (rođ 1890) Došao brodom Laura u NY 15.05. 1908. }
Luka Žaja žena Božica, star 29 god. ( rođ 1891) Pošao brodom Laura u NY iz Trsta 10.12.1910
Marijan Žaja star 35 god. (rođ 1871) putuje iz Trsta 19.05 1906 prijatrelju Marku Purić u NY brodom Franceska. Brod pristaje u NY 12.06. 1906
 
Mijo Ćaleta star 24 god. (rođ 1882) putuje iz Trsta 19.05 1906 prijatrelju Marku Purić u NY brodom Franceska. Brod pristaje u NY 12.06. 1906
Matteo Ćaleta star 24 god.(rođ 1882) putuje iz Trsta 19.05 1906 prijatrelju Marku Purić u NY brodom Franceska. Brod pristaje u NY 12.06. 1906
Mate Ćaleta star 29 god. (rođ 1882) majka Jela plovi brodom Col...... iz Trsta 12.08 1911
Ivan Ćaleta star 18 god. (rođ 1889) Brodom Franceska  dolazi  u NY 03.08. 1907   } Karantena u NY
Petar Ćaleta star 18 god. (rođ 1889) Brodom Franceska dolazi u NY 03.08. 1907 }    --//---
Ivan Ćaleta rođen 1906 god.  Brodom Sveti Duje dolazi iz Čilea u NY 28.09. 1941

Božo Ćaleta star 25 god.(rođ 1887) došao u luku Grand Ferks Svibanj 1912 zajedno sa Steve Mamut.


 




 

 

Zapuštena škola

Škola je općinska imovina u Vinovcu
Broj posjednog lista 1258 i 1259
Katastarska čestica broj 211 Broj D.I.katastarskog plana 6.
Površina 203 m2.
 

 


Plan Vinovca - Prijedloge za imena ulica molim!

 

 

Tumul (Gomila) - u Lozovcu
Nažalost je potpuno uništena
Zahvaljujem na Rekonstrukciji
Mirku Žaja-Palasovu
Ispod gomile je bija grob kao što je slika i opis ispod

Tumul u Lozovcu - Ilustracija

 Tumul (Gomila) (sličan onom u Lozovcu) - Nažalost je potpuno uništen kada se kamenja sa gomile, koji su natkrivali grob, 
 samljevena kasnih 60-tih godina 20. stoljeća za potrebe održavanja cesta u našim krajevima. 
 Kosti su onako bile pokupljene i po priči, držane kod Grge Žaje (Vrege) te potom odnesene u Trogir.
 Ako netko zna nešto o ovom događaju ili o sudbini kostiju da mi jave.

 "Podizanje gromila (gomila) nad grobovima pokojnika Iliri su koristili već od kasnoga bakrenog doba te tijekom brončanog doba, a
  tijekom željeznog doba to je bio
  redovit premda ne i jedini način pokopavanja.
  Gomila se obično dizala nad jednim grobom, no s vremenom su pokraj prvoga središnjeg groba pokopali i druge pokojnike,
  (to je slučaj i u Lozovcu gdje su ostaci manjih gomila još uvijek prisutni) obično pripadnike njegova roda.
  Što je pokojnik za života imao viši društveni položaj, to mu je i gromila iznad groba bila veća. U grobove takvih pokojnika stavljana je bogatija
  popudbina – oružje, odjeća, glinene posude s hranom, ukrasni i drugi predmeti što ih je za života posjedovao.“
 
  Tumuli su se gradili od srednjeg ili kasnog bakrenog doba (od oko 1600. pr. Kr.) do kraja željeznog doba, odnosno do
   rimske prevlasti na tlu današnje Hrvatske.


Omiljeni Linkovi:

( Zahvaljujući Mirku Žaja - Palasovu, video sa proslave 2012 je napravljen te nam je dostupan pod brojem link 5).
Zahvaljujemo Mirku na uloženom trudu te nemalom vremenu utrošenom na ovom i prijašnjem 
linku kao i mnogim fotografijama koje je ustupio našem websajtu.